STIH 26
śrotrādīnīndriyāṇy anye
saṁyamāgniṣu juhvati
śabdādīn viṣayān anya
indriyāgniṣu juhvati
śrotra-ādīni – kao što je proces slušanja; indriyāṇi – osjetila; anye – neki; saṁyama – ovladanosti; agniṣu – u vatru; juhvati – nude; śabda-ādīn – zvučnu vibraciju itd.; viṣayān – predmete osjetilnog uživanja; anye – neki; indriya – osjetilnih organa; agniṣu – u vatru; juhvati – žrtvuju.
Neki [čisti brahmacārīji] žrtvuju proces slušanja i osjetila prinoseći ih u vatru umne ovladanosti, a neki [obiteljski ljudi koji žive reguliranim životom] žrtvuju predmete osjetila prinoseći ih u vatru osjetila.
SMISAO: Svi članovi duhovnih redova ljudskoga života, brahmacārīji, gṛhasthe, vānaprasthe i sannyāsīji, trebaju postati savršeni yogīji, odnosno transcendentalisti. Budući da svrha ljudskoga života nije uživanje u zadovoljavanju osjetila poput životinja, četiri su reda ljudskoga života tako zamišljena da čovjek može postati savršen u duhovnom životu. Brahmacārīji, učenici pod nadzorom vjerodostojnog duhovnog učitelja, vladaju umom uzdržavajući se od zadovoljavanja osjetila. Brahmacārī sluša samo o svjesnosti Kṛṣṇe. Slušanje je temeljno načelo razumijevanja i zato se čisti brahmacārī potpuno zaokuplja harer nāmānukīrtanom – pjevanjem i slušanjem o Gospodinovim slavama. Kloni se vibracija svjetovnog zvuka i sluša transcendentalnu zvučnu vibraciju Hare Kṛṣṇa, Hare Kṛṣṇa. Slično tome, obiteljski ljudi, kojima je dopušteno da u izvjesnoj mjeri zadovoljavaju osjetila, čine to veoma suzdržano. Spolno općenje, uzimanje opojnih sredstava i jedenje mesa uobičajene su sklonosti ljudskoga društva, ali obiteljski čovjek koji vlada sobom ne upušta se u neograničeni seks i druga osjetilna zadovoljstva. Zato u svakom civiliziranom ljudskom društvu postoji ustanova braka utemeljena na religijskim načelima kojom se ograničava spolni život. Taj ograničeni seks, bez vezanosti, također je vrsta yajñe, jer suzdržani obiteljski čovjek žrtvuje svoju sklonost k zadovoljavanju osjetila radi višega, transcendentalnog života.