STIH 34
cañcalaṁ hi manaḥ kṛṣṇa
pramāthi balavad dṛḍham
tasyāhaṁ nigrahaṁ manye
vāyor iva su-duṣkaram
cañcalam – treperav; hi – zacijelo; manaḥ – um; kṛṣṇa – o Kṛṣṇa; pramāthi – uznemirujući; bala-vat – snažan; dṛḍham – tvrdoglav; tasya – njega; aham – ja; nigraham – obuzdati; manye – mislim; vāyoḥ – vjetar; iva – kao; su-duṣkaram – teško.
Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snažan. O Kṛṣṇa, mislim da je teže obuzdati um nego obuzdati vjetar.
SMISAO: Um je toliko snažan i tvrdoglav da ponekad nadjačava inteligenciju, iako bi joj se trebao pokoravati. Čovjek koji se svakodnevno mora boriti s toliko mnogo zapreka teško može vladati umom. Može umjetno uspostaviti umnu ravnotežu i biti jednak prema prijateljima i neprijateljima, ali u krajnjoj liniji nijedna svjetovna osoba to ne može učiniti, jer je teže obuzdati um nego obuzdati bijesni vjetar. U vedskoj književnosti (Kaṭha Upaniṣada 1.3.3–4) rečeno je:
ātmānaṁ rathinaṁ viddhi
śarīraṁ ratham eva ca
buddhiṁ tu sārathiṁ viddhi
manaḥ pragraham eva ca
indriyāṇi hayān āhur
viṣayāṁs teṣu gocarān
ātmendriya-mano-yuktaṁ
bhoktety āhur manīṣiṇaḥ
„Duša je putnik u kolima materijalnog tijela, a inteligencija je vozač. Osjetila su konji, a um uzde. Tako duša uživa ili pati u društvu uma i osjetila. Veliki mislioci to shvaćaju." Um bi trebao slijediti upute inteligencije, ali je toliko snažan i tvrdoglav da često nadjača čak i inteligenciju, kao što jaka zaraza može nadjačati djelovanje lijeka. Takav snažan um treba se obuzdati primjenom yoge, ali takav proces nikada nije praktičan za svjetovnu osobu poput Arjune, a da ne govorimo o suvremenu čovjeku. Ovdje je navedena lijepa usporedba: čovjek ne može obuzdati vjetar. Obuzdati buntovan um još je teže. Gospodin Caitanya je preporučio ponizno pjevanje i mantranje Hare Kṛṣṇa mantre, velike mantre za dostizanje oslobođenja, kao najlakši proces ovladavanja umom. Propisani proces sastoji se od potpunog usredotočavanja uma na Kṛṣṇu – sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayoḥ. Samo ga tada ništa više neće uznemiravati.