STIH 66

SMISAO: Gospodin je opisao različite vrste znanja i procesa religije – znanje o Vrhovnom Brahmanu, znanje o Nad-duši, znanje o različitim vrstama duhovnih redova i staleža društva, znanje o redu odricanja, znanje o nevezanosti, znanje o vladanju umom i osjetilima, meditaciji itd. Na toliko mnogo načina opisao je različite vrste religije. Sada, sažeto izlažući Bhagavad-gītu, Gospodin kaže Arjuni da treba ostaviti sve vrste procesa koje mu je objasnio; jednostavno se treba predati Kṛṣṇi. To će ga predavanje spasiti od svih vrsta grešnih posljedica, jer Gospodin osobno obećava da će ga zaštititi.

U osmom je poglavlju bilo rečeno da se samo onaj tko se oslobodio svih grešnih posljedica može posvetiti obožavanju Gospodina Kṛṣṇe. Netko može misliti da ne može prihvatiti proces predavanja sve dok se ne oslobodi svih grešnih posljedica. U odgovoru na takve sumnje u ovom je stihu rečeno da čak i onaj tko nije oslobođen svih grešnih posljedica samim procesom predavanja Śrī Kṛṣṇi biva oslobođen. Ne treba ulagati veliki napor da bi se oslobodio grešnih posljedica. Treba bez oklijevanja prihvatiti Kṛṣṇu kao vrhovnog spasitelja svih živih bića i predati Mu se s vjerom i ljubavlju.

Proces predavanja Kṛṣṇi opisan je u Hari-bhakti-vilāsi (11.676):

Prema procesu bhakti, trebamo prihvatiti samo religijska načela koja vode k predanom služenju Gospodina. Čovjek se može baviti određenim zanimanjem u skladu sa svojim položajem u društvenom poretku, ali ako obavljanjem svoje dužnosti ne dođe do svjesnosti Kṛṣṇe, sve su njegove djelatnosti uzaludne. Treba izbjegavati sve što ne vodi do savršene razine svjesnosti Kṛṣṇe, siguran da će ga Kṛṣṇa u svim okolnostima zaštititi od svih poteškoća. Ne treba razmišljati o tome kako će održati tijelo i dušu zajedno. Kṛṣṇa će se za to pobrinuti. Treba uvijek misliti da je bespomoćan i da je Kṛṣṇa jedini temelj njegova napretka u životu. Čim se ozbiljno posveti predanom služenju Gospodina i postane potpuno svjestan Kṛṣṇe, oslobađa se svih nečistoća materijalne prirode. Postoje razni religijski procesi i procesi pročišćenja njegovanjem znanja, meditacijom u sustavu mistične yoge itd., ali ako se predamo Kṛṣṇi, ne moramo slijediti toliko mnogo procesa. To jednostavno predavanje Kṛṣṇi spasit će nas od nepotrebnoga gubljenja vremena. Tako možemo odmah ostvariti sav napredak i osloboditi se svih grešnih posljedica.

Trebamo osjećati privlačnost prema Kṛṣṇinu predivnom liku. Njegovo je ime Kṛṣṇa, jer sve privlači. Onaj tko razvije privlačnost prema predivnom svemoćnom liku Kṛṣṇe je sretan. Postoje različite vrste transcendentalista – neke privlači neosobni Brahman, neke privlači oblik Nad-duše, ali najsavršeniji transcendentalist je onaj tko osjeća privlačnost prema osobnom obliku Svevišnje Božanske Osobe i, iznad svega, onaj tko osjeća privlačnost prema samom Kṛṣṇi, Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Drugim riječima, predano služenje Kṛṣṇe u potpunoj svjesnosti najpovjerljiviji je dio znanja i bit Bhagavad-gīte. Karma-yogīji, empirijski filozofi, mistici i bhakte nazivaju se transcendentalistima, ali čisti je bhakta najbolji od svih. Riječi koje su ovdje upotrijebljene, mā śucaḥ, „ne boj se, ne oklijevaj, ne brini se", veoma su značajne. Osoba može biti zbunjena, pitajući se kako može ostaviti sve vrste religije i jednostavno se predati Kṛṣṇi, ali takva je zabrinutost nepotrebna.