STIH 6
na caitad vidmaḥ kataran no garīyo
yad vā jayema yadi vā no jayeyuḥ
yān eva hatvā na jijīviṣāmas
te ’vasthitāḥ pramukhe dhārtarāṣṭrāḥ
na – niti; ca – također; etat – ovo; vidmaḥ – znamo; katarat – što; naḥ – za nas; garīyaḥ – bolje; yat vā – je li; jayema – možemo pobijediti; yadi – ako; vā – ili; naḥ – nas; jayeyuḥ – pobijede; yān – koje; eva – zacijelo; hatvā – ubijajući; na – nikada; jijīviṣāmaḥ – htjeli bismo živjeti; te – svi oni; avasthitāḥ – nalaze se; pramukhe – ispred; dhārtarāṣṭrāḥ – Dhṛtarāṣṭrini sinovi.
Ne znamo što je bolje – pobijediti ili biti pobijeđen. Ako ubijemo Dhṛtarāṣṭrine sinove, ne bismo trebali mariti za život. Ipak, oni sada stoje pred nama na bojnom polju.
SMISAO: Arjuna nije znao treba li se boriti i izložiti opasnosti da počini nepotrebno nasilje, iako je borba dužnost kṣatriye, ili bi se trebao povući i živjeti od prošenja. Ako ne pobijedi neprijatelja, mogao bi se izdržavati samo prošenjem. Nije bio siguran u pobjedu jer je i jedna i druga strana mogla pobijediti. Čak i ako ih je očekivala pobjeda (a njihov je cilj bio opravdan), kad bi Dhṛtarāṣṭrini sinovi poginuli u bici, bilo bi vrlo teško živjeti u njihovoj odsutnosti. U tim bi okolnostima to za njih bila druga vrsta poraza. Ove Arjunine misli nepobitno dokazuju da je bio ne samo Gospodinov veliki bhakta već i veoma napredna osoba koja je potpuno vladala umom i osjetilima. Njegova želja da živi od prošenja, iako se rodio u kraljevskoj obitelji, predstavlja još jedan znak nevezanosti. Bio je pun vrlina, kao što pokazuju ove odlike i njegova vjera u upute Śrī Kṛṣṇe (njegova duhovnog učitelja). Možemo zaključiti da je Arjuna bio dostojan oslobođenja. Onaj tko ne vlada svojim osjetilima ne može se uzdići na razinu znanja, a bez znanja i predanosti ne može dostići oslobođenje. Arjuna je imao te odlike, uza sve velike materijalne kvalifikacije koje je posjedovao.