STIH 1
arjuna uvāca
jyāyasī cet karmaṇas te
matā buddhir janārdana
tat kiṁ karmaṇi ghore māṁ
niyojayasi keśava
arjunaḥ uvāca – Arjuna reče; jyāyasī – boljom; cet – ako; karmaṇaḥ – od plodonosnog djelovanja; te – Ti; matā – smatraš; buddhiḥ – inteligenciju; janārdana – o Kṛṣṇa; tat – to; kim – zašto; karmaṇi – na djelo; ghore – užasno; mām – mene; niyojayasi – navodiš; keśava – o Kṛṣṇa.
Arjuna reče: O Janārdana, o Keśava, ako misliš da je inteligencija bolja od plodonosnog djelovanja, zašto onda želiš da se borim u ovom užasnom ratu?
SMISAO: Svevišnja Božanska Osoba Śrī Kṛṣṇa u prethodnom je poglavlju potanko opisao prirodu duše, želeći Svoga bliskog prijatelja Arjunu izbaviti iz oceana materijalne žalosti. Put spoznaje bio je preporučen: buddhi-yoga ili svjesnost Kṛṣṇe. Katkada ljudi u zabludi svjesnost Kṛṣṇe smatraju neaktivnošću. Onaj tko ima takvo pogrešno razumijevanje često se povlači na osamu kako bi pjevajući sveto ime Gospodina Kṛṣṇe postao potpuno svjestan Kṛṣṇe, ali ako nije pravilno shvatio filozofiju svjesnosti Kṛṣṇe, ne preporučuje mu se da pjeva Kṛṣṇino sveto ime na osamljenu mjestu, na kojem može steći samo jeftino divljenje prostodušnih ljudi. Arjuna je mislio da svjesnost Kṛṣṇe, odnosno buddhi-yoga (inteligencija kojom osoba napreduje u duhovnom znanju), predstavlja povlačenje iz aktivnog života te vršenje pokora i strogosti na osami. Drugim riječima, htio je vješto izbjeći borbu koristeći svjesnost Kṛṣṇe kao izgovor, ali je kao iskreni učenik to priznao svom učitelju Kṛṣṇi i upitao Ga kako treba postupiti. U odgovoru na to Gospodin Kṛṣṇa u trećem poglavlju iscrpno objašnjava karma-yogu, ili djelovanje u svjesnosti Kṛṣṇe.