STIH 1
arjuna uvāca
sannyāsaṁ karmaṇāṁ kṛṣṇa
punar yogaṁ ca śaṁsasi
yac chreya etayor ekaṁ
tan me brūhi su-niścitam
arjunaḥ uvāca – Arjuna reče; sannyāsam – odricanje; karmaṇām – od svih djelatnosti; kṛṣṇa – o Kṛṣṇa; punaḥ – ponovno; yogam – predano služenje; ca – također; śaṁsasi – hvališ; yat – što; śreyaḥ – bolje je; etayoḥ – od ta dva; ekam – jedno; tat – to; me – meni; brūhi – molim Te, reci; su-niścitam – jasno.
Arjuna reče: O Kṛṣṇa, najprije tražiš od mene da se odreknem djelovanja, a onda mi preporučuješ djelovanje s predanošću. Molim Te, reci mi sada jasno što je bolje?
SMISAO: U ovom poglavlju Bhagavad-gīte Gospodin izjavljuje da je predano služenje bolje od suhoparne umne spekulacije. Predano je služenje lakše od umne spekulacije, jer zbog svoje transcendentalne prirode oslobađa osobu posljedica. U drugom poglavlju Kṛṣṇa je objasnio osnovno znanje o duši i njezinu zatočeništvu u materijalnom tijelu. Također je objasnio kako se buddhi-yogom, predanim služenjem, može osloboditi materijalnog zatočeništva. U trećem je poglavlju objasnio da osoba utemeljena na razini znanja nema više nikakvih dužnosti, a u četvrtom je poglavlju rekao Arjuni da sve vrste žrtvovanja dosežu vrhunac u znanju. Međutim, na kraju četvrtoga poglavlja Gospodin savjetuje Arjuni da se probudi i bori, utemeljen u savršenu znanju. Tako je istodobno naglašavajući važnost djelovanja s predanošću i neaktivnosti utemeljene na znanju zbunio Arjunu i pokolebao ga u njegovoj odlučnosti. Arjuna misli da odricanje utemeljeno na znanju podrazumijeva prestanak svih osjetilnih djelatnosti, ali ako netko predano služi, kako prestaje djelovati? Drugim riječima, Arjuna misli da sannyāsa, odnosno odricanje sa znanjem, podrazumijeva potpunu neaktivnost, jer su djelovanje i odricanje, po njegovu mišljenju, nespojivi. Čini se da nije shvatio da djelovanje s punim znanjem ne donosi posljedice i da se zato ne razlikuje od neaktivnosti. Zbog toga pita treba li potpuno prestati djelovati ili treba djelovati s potpunim znanjem.