No edit permissions for Croatian

PETO POGLAVLJE

Karma-yoga – djelovanje u svjesnosti Kṛṣṇe

STIH 1:
Arjuna reče: O Kṛṣṇa, najprije tražiš od mene da se odreknem djelovanja, a onda mi preporučuješ djelovanje s predanošću. Molim Te, reci mi sada jasno što je bolje?

STIH 2:
Božanska Osoba odgovori: I odricanje od djelovanja i djelovanje s predanošću povoljni su za dostizanje oslobođenja, ali predano je služenje bolje od odricanja od djelovanja.

STIH 3:
Onaj tko ne mrzi niti želi plodove svojih djelatnosti uvijek je utemeljen u odricanju. Takva osoba, oslobođena svih dvostranosti, lako nadilazi materijalno ropstvo i biva potpuno oslobođena, o Arjuna snažnih ruku.

STIH 4:
Samo neuki ljudi izjavljuju da se predano služenje [karma-yoga] razlikuje od analitičkog proučavanja materijalnog svijeta [sāṅkhye]. Po mišljenju učenih osoba, onaj tko se posveti jednom od ovih dvaju putova stječe rezultate obaju.

STIH 5:
Onaj tko zna da se položaj dostignut analitičkim proučavanjem može dostići i predanim služenjem i tko zato smatra da su analitičko proučavanje i predano služenje na istoj razini, vidi stvari takve kakve jesu.

STIH 6:
Samo odricanje od svih djelatnosti, bez predana služenja Gospodina, ne može osobi donijeti sreću, ali misaona osoba koja predano služi može odmah dostići Svevišnjega.

STIH 7:
Čista duša koja djeluje s predanošću i koja vlada svojim umom i osjetilima draga je svakome i svatko je njoj drag. Premda uvijek djeluje, nikada ne biva zapletena.

STIHOVI 8-9:
Osoba s božanskom svjesnošću, iako gleda, sluša, miriše, jede, hoda, spava i diše, uvijek u sebi zna da zapravo ništa ne čini, jer dok govori, obavlja nuždu, prima ili otvara i zatvara oči uvijek zna da samo materijalna osjetila dolaze u dodir sa svojim predmetima i da je od njih odvojena.

STIH 10:
Onaj tko vrši svoju dužnost bez vezanosti, predajući rezultate Svevišnjem Gospodinu, ne podliježe utjecaju grešna djela, kao što lotosov cvijet ne dodiruje voda.

STIH 11:
Ostavljajući svu vezanost, yogīji djeluju tijelom, umom, inteligencijom pa čak i osjetilima, samo da bi se pročistili.

STIH 12:
Nepokolebljivo predana duša dostiže savršen mir, jer nudi rezultate svih djelatnosti Meni, dok osoba koja nije sjedinjena s Božanskom Osobom, već žudi za plodovima svoga rada, biva zapletena.

STIH 13:
Kada utjelovljeno živo biće ovlada svojom prirodom i u umu se odrekne svih djelatnosti, sretno prebiva u gradu s devet dveri [materijalnom tijelu], ne djelujući i ne uzrokujući djelovanje.

STIH 14:
Utjelovljeni duh, gospodar grada svoga tijela, ne stvara djelatnosti ili plodove djela, niti potiče ljude na djelovanje. Sve to čine guṇe materijalne prirode.

STIH 15:
Svevišnji Gospodin ne prihvaća ničija grešna ili pobožna djela. Utjelovljena su bića zbunjena, zbog neznanja koje prekriva njihovo pravo znanje.

STIH 16:
Kada je živo biće prosvijetljeno znanjem koje uništava neznanje, njegovo znanje sve razotkriva, kao što sunce po danu sve obasjava.

STIH 17:
Kada osoba usredotoči svoj um i inteligenciju na Svevišnjega, polažući svoju vjeru u Njega i prihvaćajući Njegovo okrilje, zahvaljujući potpunu znanju sve njezine dvojbe u potpunosti nestaju i tako napreduje na putu oslobođenja.

STIH 18:
Ponizni mudraci, zahvaljujući pravom znanju, vide jednakim očima učena i plemenita brāhmaṇu, kravu, slona, psa i čovjeka koji jede pse [koji ne pripada ni jednoj kasti].

STIH 19:
Oni čiji su umovi utemeljeni u viziji jednakosti već su nadvladali stanja rođenja i smrti. Besprijekorni su kao Brahman i stoga su već utemeljeni u Brahmanu.

STIH 20:
Osoba koja se ne raduje kada stekne što ugodno niti jadikuje kada stekne što neugodno, čija je inteligencija utemeljena u jastvu, koja nije zbunjena i koja zna nauk o Bogu, već je utemeljena u transcendenciji.

STIH 21:
Takva oslobođena osoba ne osjeća privlačnost prema materijalnom osjetilnom zadovoljstvu, već uvijek u transu uživa u unutarnjem zadovoljstvu. Na taj način samospoznata duša uživa u beskrajnoj sreći, jer se usredotočuje na Svevišnjeg.

STIH 22:
Inteligentna osoba ne uživa u izvorima bijede, koji nastaju dodirom s materijalnim osjetilima. O Kuntīn sine, takvi užici imaju početak i kraj i mudar čovjek ne nalazi u njima zadovoljstvo.

STIH 23:
Ako osoba prije nego što napusti sadašnje tijelo može podnositi nagone materijalnih osjetila i obuzdati silu želje i srdžbe, utemeljena je u dobru položaju i sretna u ovome svijetu.

STIH 24:
Onaj tko nalazi sreću u sebi, tko aktivno uživa u unutarnjem zadovoljstvu i teži za unutarnjim ciljem savršen je mistik. Oslobođen je u Svevišnjem i na kraju dostiže Svevišnjeg.

STIH 25:
Osobe zaokupljene unutarnjim životom, koje su nadišle dvostranosti rođene iz sumnje i koje uvijek djeluju za dobrobit svih živih bića, oslobođene grijeha, dostižu oslobođenje u Svevišnjem.

STIH 26:
Samospoznatim i samoovladanim osobama, oslobođenim srdžbe i svih materijalnih želja, koje uvijek nastoje dostići savršenstvo, osigurano je oslobođenje u Svevišnjem u skoroj budućnosti.

STIHOVI 27-28:
Prekidajući dodir sa svim vanjskim predmetima osjetila, neprestano usmjeravajući pogled između obrva, zadržavajući udah i izdah u nosnicama i tako vladajući umom, osjetilima i inteligencijom, transcendentalist koji teži za oslobođenjem oslobađa se želje, straha i srždbe. Onaj tko se uvijek nalazi u tom stanju sigurno je oslobođen.

STIH 29:
Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam vrhovni uživatelj svih žrtvovanja i strogosti, gospodar svih planeta i polubogova te dobročinitelj i dobronamjernik svih živih bića dostiže mir oslobađajući se patnje uzrokovane materijalnim bijedama.

« Previous Next »