STIH 8
jñāna-vijñāna-tṛptātmā
kūṭa-stho vijitendriyaḥ
yukta ity ucyate yogī
sama-loṣṭrāśma-kāñcanaḥ
jñāna – stečenim znanjem; vijñāna – i spoznatim znanjem; tṛpta – zadovoljno; ātmā – živo biće; kūṭa-sthaḥ – utemeljeno na duhovnoj razini; vijita-indriyaḥ – ovladanih osjetila; yuktaḥ – sposobno za samospoznaju; iti – tako; ucyate – rečeno je; yogī – mistik; sama – vidi jednakim očima; loṣṭra – šljunak; aśma – kamen; kāñcanaḥ – zlato.
Kaže se da je osoba utemeljena u samospoznaji kada je zahvaljujući znanju i spoznaji potpuno zadovoljna. Takva se osoba naziva yogījem [ili mistikom]. Utemeljena je u transcendenciji i samoovladana. Sve što vidi – bio to šljunak, kamenje ili zlato – vidi jednakim očima.
SMISAO: Knjiško je znanje bez spoznaje Vrhovne Istine beskorisno. To je rečeno u sljedećem stihu:
ataḥ śrī-kṛṣṇa-nāmādi
na bhaved grāhyam indriyaiḥ
sevonmukhe hi jihvādau
svayam eva sphuraty adaḥ
„Nitko ne može materijalno okuženim osjetilima shvatiti transcendentalnu prirodu imena, oblika, odlika i zabava Śrī Kṛṣṇe. Tek kada osoba postane duhovno prožeta transcendentalnim služenjem Gospodina, razotkrivaju joj se transcendentalno ime, oblik, odlike i zabave Gospodina." (Bhakti-rasāmṛta-sindhu 1.2.234)
Bhagavad-gītā je nauk o svjesnosti Kṛṣṇe. Nitko ne može postati svjestan Kṛṣṇe samo svjetovnom učenošću. Mora imati sreću da se druži s osobom čiste svjesnosti. Osoba svjesna Kṛṣṇe zadovoljna je čistim predanim služenjem i zato Kṛṣṇinom milošću ima spoznato znanje, kojim postaje savršena. Zahvaljujući transcendentalnom znanju možemo ostati postojani u svojim uvjerenjima, ali ako imamo samo akademsko znanje, možemo lako biti zavedeni i zbunjeni prividnim proturječjima. Spoznata je duša istinski samoovladana, jer je predana Kṛṣṇi. Transcendentalna je jer nema nikakve veze sa svjetovnom učenošću. Za nju svjetovna učenost i umna spekulacija, koje drugi mogu smatrati vrijednim poput zlata, ne vrijede više od šljunka ili kamenja.