STIHOVI 51-53
buddhyā viśuddhayā yukto
dhṛtyātmānaṁ niyamya ca
śabdādīn viṣayāṁs tyaktvā
rāga-dveṣau vyudasya ca
vivikta-sevī laghv-āśī
yata-vāk-kāya-mānasaḥ
dhyāna-yoga-paro nityaṁ
vairāgyaṁ samupāśritaḥ
ahaṅkāraṁ balaṁ darpaṁ
kāmaṁ krodhaṁ parigraham
vimucya nirmamaḥ śānto
brahma-bhūyāya kalpate
buddhyā – inteligencijom; viśuddhayā – potpuno pročišćena; yuktaḥ – zaokupljena; dhṛtyā – odlučnošću; ātmānam – jastvo; niyamya – regulirajući; ca – također; śabda-ādīn – poput zvuka; viṣayān – predmeta osjetila; tyaktvā – odričući se; rāga – vezanost; dveṣau – i mržnju; vyudasya – ostavljajući po strani; ca – također; vivikta-sevī – živeći na osami; laghu-āśī – jedući malo; yata – ovladavši; vāk – govorom; kāya – tijelom; mānasaḥ – i umom; dhyāna-yoga-paraḥ – obuzeta transom; nityam – dvadeset četiri sata na dan; vairāgyam – odvojenosti; samupāśritaḥ – prihvativši okrilje; ahaṅkāram – lažnog ega; balam – lažne snage; darpam – lažnog ponosa; kāmam – požude; krodham – srdžbe; parigraham – i prihvaćanja materijalnih stvari; vimucya – izbavljena od; nirmamaḥ – bez osjećaja vlasništva; śāntaḥ – smirena; brahma-bhūyāya – za samospoznaju; kalpate – kvalificirana.
Osoba koja se pročistila svojom inteligencijom, koja odlučno vlada umom i odriče se predmeta osjetilnog zadovoljstva, oslobođena vezanosti i mržnje, koja živi na osami, jede malo, vlada svojim tijelom, umom i govorom, koja je uvijek u transu i koja nije vezana, oslobođena lažnog ega, lažne snage, lažnog ponosa, požude, srdžbe i lažne posesivnosti, koja ne prihvaća materijalne stvari i koja je smirena – takva osoba sigurno biva uzdignuta na razinu samospoznaje.
SMISAO: Onaj tko se inteligencijom pročistio održava sebe u guṇi vrline. Tako vlada umom i uvijek ostaje u transu. Nije vezan za predmete osjetilnog zadovoljstva i djeluje bez vezanosti i mržnje. Takva nevezana osoba prirodno voli život na osami, ne jede više nego što je potrebno i vlada djelatnostima svoga tijela i uma. Nema lažni ego, jer ne misli da je tijelo, niti se želi udebljati i postati snažna, prihvaćanjem brojnih materijalnih stvari. Budući da nema tjelesno shvaćanje života, nije lažno ponosna. Zadovoljna je svime što joj se milošću Gospodina ponudi i nikada se ne ljuti u odsutnosti osjetilnog zadovoljstva, niti se trudi da stekne predmete osjetila. Tako, kad se potpuno oslobodi lažnoga ega, gubi vezanost za sve materijalne stvari. To je razina samospoznaje Brahmana, zvana brahma-bhūta. Onaj tko se oslobodio materijalnog shvaćanja života postaje smiren i ne može biti uznemiren. To je opisano u Bhagavad-gīti (2.70):
āpūryamāṇam acala-pratiṣṭhaṁ
samudram āpaḥ praviśanti yadvat
tadvat kāmā yaṁ praviśanti sarve
sa śāntim āpnoti na kāma-kāmī
„Želje dolaze kao što se rijeke ulijevaju u ocean, koji se uvijek puni vodom, ali ostaje miran. Samo onaj tko nije uznemiren neprestanim tijekom želja može dostići mir, a ne onaj tko nastoji zadovoljiti takve želje."