STIH 3
śrī-bhagavān uvāca
loke ’smin dvi-vidhā niṣṭhā
purā proktā mayānagha
jñāna-yogena sāṅkhyānāṁ
karma-yogena yoginām
śrī-bhagavān uvāca – Svevišnja Božanska Osoba reče; loke – na svijetu; asmin – ovom; dvi-vidhā – dvije vrste; niṣṭhā – vjere; purā – ranije; proktā – rekao sam; mayā – Ja; anagha – o bezgrešni; jñāna-yogena – povezujućim procesom znanja; sāṅkhyānām – empirijski filozofi; karma-yogena – povezujućim procesom predanosti; yoginām – bhakte.
Svevišnja Božanska Osoba reče: O bezgrešni Arjuna, već sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokušavaju spoznati jastvo. Neki ga pokušavaju shvatiti empirijskom, filozofskom spekulacijom, a neki predanim služenjem.
SMISAO: U trideset devetom stihu drugoga poglavlja Gospodin je objasnio dvije vrste procesa – sāṅkhya-yogu i karma-yogu, odnosno buddhi-yogu. U ovom stihu Gospodin ih detaljnije objašnjava. Sāṅkhya-yogom, analitičkim proučavanjem prirode duha i materije, bave se osobe sklone spekulaciji i razumijevanju stvari eksperimentalnim znanjem i filozofijom. Druga vrsta ljudi djeluje u svjesnosti Kṛṣṇe, kao što je bilo objašnjeno u šezdeset prvom stihu drugoga poglavlja. Gospodin je u trideset devetom stihu također objasnio da se djelujući po načelima buddhi-yoge, ili svjesnosti Kṛṣṇe, osoba može osloboditi okova djelovanja. Osim toga, taj proces nema nedostataka. Isto je načelo podrobnije objašnjeno u šezdeset prvom stihu – primjenjivati buddhi-yogu znači potpuno ovisiti o Svevišnjem (ili, točnije, o Kṛṣṇi). Na taj način možemo veoma lako ovladati svim osjetilima. Prema tome obje yoge ovise jedna o drugoj, kao religija i filozofija. Religija bez filozofije puka je osjećajnost ili ponekad fanatizam, a filozofija bez religije umna je spekulacija. Krajnji je cilj Kṛṣṇa, jer filozofi koji također iskreno tragaju za Apsolutnom Istinom na kraju dolaze do svjesnosti Kṛṣṇe. To je potvrđeno u Bhagavad-gīti. Čitav se proces sastoji od razumijevanja pravog položaja jastva u odnosu na Vrhovno Jastvo. Filozofska je spekulacija neizravan proces koji postupno može dovesti osobu do svjesnosti Kṛṣṇe. Drugi je proces izravno povezivanje sa svime u svjesnosti Kṛṣṇe. Od tih dvaju procesa bolji je put svjesnosti Kṛṣṇe, jer ne ovisi o pročišćavanju osjetila filozofskim procesom. Svjesnost je Kṛṣṇe sama pročišćavajuća i zahvaljujući izravnom procesu predanog služenja istodobno i laka i uzvišena.