STIH 26
kāma-krodha-vimuktānāṁ
yatīnāṁ yata-cetasām
abhito brahma-nirvāṇaṁ
vartate viditātmanām
kāma – želja; krodha – i srdžbe; vimuktānām – onima koji su oslobođeni; yatīnām – svetih osoba; yata-cetasām – potpuno ovladana uma; abhitaḥ – osigurano u skoroj budućnosti; brahma-nirvāṇam – oslobođenje u Svevišnjem; vartate – jest; vidita-ātmanām – samospoznatih.
Samospoznatim i samoovladanim osobama, oslobođenim srdžbe i svih materijalnih želja, koje uvijek nastoje dostići savršenstvo, osigurano je oslobođenje u Svevišnjem u skoroj budućnosti.
SMISAO: Od svih svetih osoba koje nastoje dostići oslobođenje najbolja je osoba svjesna Kṛṣṇe. To potvrđuje ovaj stih Bhāgavatama (4.22.39):
yat-pāda-paṅkaja-palāśa-vilāsa-bhaktyā
karmāśayaṁ grathitam udgrathayanti santaḥ
tadvan na rikta-matayo yatayo ’pi ruddha-
sroto-gaṇās tam araṇaṁ bhaja vāsudevam
„Samo pokušajte predanim služenjem obožavati Vāsudevu, Svevišnju Božansku Osobu. Čak ni veliki mudraci ne mogu tako uspješno vladati nagonima osjetila kao oni koji uživaju u transcendentalnom blaženstvu služeći Gospodinova lotosolika stopala, iskorjenjujući time duboko ukorijenjenu želju za plodonosnim djelatnostima."
Želja za uživanjem plodova djelovanja toliko je duboko ukorijenjena u uvjetovanoj duši da čak i veliki mudraci teško mogu vladati takvim željama, uprkos velikim naporima. Gospodinov bhakta koji neprestano predano služi u svjesnosti Kṛṣṇe i koji je dostigao savršenu samospoznaju vrlo brzo dostiže oslobođenje u Svevišnjem. Zahvaljujući potpunom znanju o samospoznaji, uvijek ostaje u transu. Možemo navesti sličan primjer:
darśana-dhyāna-saṁsparśair
matsya-kūrma-vihaṅgamāḥ
svāny apatyāni puṣṇanti
tathāham api padma-ja
„Ribe, kornjače i ptice održavaju svoje mlade samim pogledom, meditacijom i dodirom. Ja postupam na sličan način, o Padmaja!"
Ribe podižu svoje mlade samim pogledom. Kornjače to čine meditacijom. Kornjača polaže jaja na zemlju i meditira na njih dok se nalazi u vodi. Slično tome, iako se bhakta svjestan Kṛṣṇe nalazi daleko od Gospodinova prebivališta, može se uzdići u Njegovo prebivalište neprestanim mišljenjem na Gospodina i djelovanjem u svjesnosti Kṛṣṇe. Bhakta ne osjeća patnje materijalnog postojanja. To stanje života naziva se brahma-nirvāṇa, odnosno odsutnost materijalnih bijeda uzrokovana neprestanom obuzetošću Svevišnjim.