STIH 35
kṣetra-kṣetrajñayor evam
antaraṁ jñāna-cakṣuṣā
bhūta-prakṛti-mokṣaṁ ca
ye vidur yānti te param
kṣetra – između tijela; kṣetra-jñayoḥ – vlasnika tijela; evam – tako; antaram – razliku; jñāna-cakṣuṣā – vizijom znanja; bhūta – živoga bića; prakṛti – materijalne prirode; mokṣam – oslobođenje; ca – također; ye – oni koji; viduḥ – znaju; yānti – prilaze; te – oni; param – Svevišnjem.
Oni koji očima znanja vide razliku između tijela i poznavatelja tijela i shvaćaju proces oslobađanja od robovanja materijalnoj prirodi, dostižu vrhovni cilj.
SMISAO: Trebamo shvatiti razliku između tijela, vlasnika tijela i Nad-duše i proces dostizanja oslobođenja, koji je opisan od osmoga do dvanaestoga stiha. To je poruka ovoga poglavlja. Onda možemo otići u vrhovno odredište.
Vjerna osoba treba prvo u dobrom društvu slušati o Bogu i tako postupno postati prosvijetljena. Ako prihvati duhovnog učitelja, može shvatiti razliku između materije i duha i na temelju tog razumijevanja dalje napredovati u duhovnoj spoznaji. Duhovni učitelj na razne načine poučava svoje učenike da se oslobode materijalnog shvaćanja života. Na primjer, u Bhagavad-gīti možemo vidjeti da Kṛṣṇa poučava Arjunu kako bi ga oslobodio materijalističkih obzira.
Možemo shvatiti da je ovo tijelo materija; možemo ga, na temelju dvadeset četiri elementa od kojih se sastoji, raščlaniti. Tijelo je grubo očitovanje. Suptilna su očitovanja um i psihološke funkcije. Životni su simptomi međudjelovanja tih očitovanja, ali iznad njih su duša i Nad-duša. Duša i Nad-duša su dvije osobe. Materijalni se svijet pokreće zahvaljujući spoju duše i dvadeset četiri materijalna elementa. Onaj tko može vidjeti da čitavo materijalno očitovanje predstavlja spoj duše i materijalnih elemenata i shvaća položaj Nad-duše postaje dostojan odlaska u duhovni svijet. To su stvari o kojima trebamo razmišljati i koje trebamo spoznati. Ovo poglavlje trebamo potpuno shvatiti uz pomoć duhovnog učitelja.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja trinaestoga poglavlja Śrīmad Bhagavad-gīte pod naslovom „Priroda, uživatelj i svjesnost".