STIH 60
yatato hy api kaunteya
puruṣasya vipaścitaḥ
indriyāṇi pramāthīni
haranti prasabhaṁ manaḥ
yatataḥ – dok se trudi; hi – zacijelo; api – unatoč; kaunteya – o Kuntīn sine; puruṣasya – čovjeka; vipaścitaḥ – koji posjeduje moć razlučivanja; indriyāṇi – osjetila; pramāthīni – neobuzdana; haranti – bacaju; prasabham – silom; manaḥ – um.
Osjetila su tako snažna i neobuzdana, o Arjuna, da silom odvlače um čak i čovjeka koji posjeduje moć razlučivanja i koji se trudi da njima ovlada.
SMISAO: Mnogi učeni mudraci, filozofi i transcendentalisti pokušavaju ovladati osjetilima, ali unatoč njihovim naporima, čak i najveći među njima, zbog uznemirena uma, ponekad postaju žrtve materijalnog osjetilnog uživanja. Čak je i Viśvāmitru, velikog mudraca i savršenog yogīja, Menakā navela na spolno uživanje, premda se trudio ovladati osjetilima vršenjem oštrih pokora i primjenom yoge. Naravno, ima mnogo sličnih primjera u povijesti svijeta. Možemo zaključiti da je veoma teško vladati umom i osjetilima, ako osoba nije potpuno svjesna Kṛṣṇe. Ako ne zaokupi svoj um Kṛṣṇom, ne može ostaviti takve materijalne djelatnosti. To je svojim primjerom pokazao veliki svetac i bhakta Śrī Yāmunācārya, koji je rekao:
yad-avadhi mama cetaḥ kṛṣṇa-pādāravinde
nava-nava-rasa-dhāmany udyataṁ rantum āsīt
tad-avadhi bata nārī-saṅgame smaryamāne
bhavati mukha-vikāraḥ suṣṭhu niṣṭhīvanaṁ ca
„Otkad mi je um zaokupljen služenjem lotosolikih stopala Gospodina Kṛṣṇe uživam u uvijek novoj transcendentalnoj draži i kad god pomislim na seks sa ženom, odmah okrenem glavu i pljunem na tu pomisao."
Svjesnost je Kṛṣṇe tako transcendentalno divna da materijalno uživanje automatski postaje bezukusno. To je kao kad gladan čovjek utoli svoju glad dovoljnom količinom hranjivih namirnica. Mahārāja Ambarīṣa pokorio je velikog yogīja Durvāsu Munija, jer je svoj um zaokupio svjesnošću Kṛṣṇe (sa vai manaḥ kṛṣṇa-padāravindayor vacāṁsi vaikuṇṭha-guṇānuvarṇane).