STIH 72
eṣā brāhmī sthitiḥ pārtha
naināṁ prāpya vimuhyati
sthitvāsyām anta-kāle ’pi
brahma-nirvāṇam ṛcchati
eṣā – taj; brāhmī – duhovni; sthitiḥ – položaj; pārtha – o Pṛthin sine; na – nikada; enām – taj; prāpya – dostižući; vimuhyati – zbunjen; sthitvā – utemeljen; asyām – tako; anta-kāle – na kraju života; api – također; brahma-nirvāṇam – duhovno Božje Carstvo; ṛcchati – dostiže.
To je duhovni, božanski život. Onaj tko ga dostigne više nije zbunjen. Ako ostane utemeljen u njemu čak i u trenutku smrti, može ući u Božje Carstvo.
SMISAO: Svjesnost Kṛṣṇe ili božanski život može se dostići odmah, u trenu – ili se ne mora dostići čak ni nakon mnogo milijuna života. Riječ je samo o razumijevanju i prihvaćanju istine. Khaṭvāṅga Mahārāja je dostigao to stanje života samo nekoliko minuta prije svoje smrti predavši se Kṛṣṇi. Nirvāṇa predstavlja okončanje materijalističkog života. Prema budističkoj filozofiji nakon materijalnog života postoji samo praznina, ali Bhagavad-gītā uči drugačije. Pravi život počinje nakon materijalnog života. Grubi materijalisti zadovoljavaju se znanjem da moraju okončati ovaj materijalistički način života, ali za duhovno napredne osobe nakon materijalističkog života postoji drugi život. Ako osoba srećom postane svjesna Kṛṣṇe prije kraja ovoga života, odmah dostiže razinu brahma-nirvāṇe. Nema razlike između Božjeg Carstva i predana služenja Gospodina. Budući da su oba na apsolutnoj razini, transcendentalno služiti Gospodina s ljubavlju znači dostići duhovno carstvo. U materijalnom se svijetu djelovanje temelji na zadovoljavanju osjetila, a u duhovnom svijetu na svjesnosti Kṛṣṇe. Dostići svjesnost Kṛṣṇe čak i za ovoga života znači odmah dostići Brahman. Onaj tko je utemeljen u svjesnosti Kṛṣṇe nedvojbeno je već ušao u Božje Carstvo.
Brahman je suprotnost materiji. Stoga brāhmī sthiti znači „ne na razini materijalnih djelatnosti". U Bhagavad-gīti predano se služenje Gospodina prihvaća kao stadij oslobođenja (sa guṇān samatītyaitān brahma-bhūyāya kalpate). Stoga brāhmī sthiti predstavlja oslobođenje od materijalnog ropstva.
Śrīla Bhaktivinoda Ṭhākura objašnjava da ovo poglavlje Bhagavad-gīte predstavlja sažeti pregled čitavog djela. U Bhagavad-gīti su opisane karma-yoga, jñāna-yoga i bhakti-yoga. Ovo poglavlje obrađuje karma-yogu i jñāna-yogu te u kratkim crtama bhakti-yogu i stoga predstavlja pregled čitavog djela.
Tako se završavaju Bhaktivedantina tumačenja drugoga poglavlja Śrīmad Bhagavad-gīte pod naslovom „Sažet pregled sadržaja Gīte".