STIH 21
bāhya-sparśeṣv asaktātmā
vindaty ātmani yat sukham
sa brahma-yoga-yuktātmā
sukham akṣayam aśnute
bāhya-sparśeṣu – za vanjsko osjetilno zadovoljstvo; asakta-ātmā – onaj tko nije vezan; vindati – uživa; ātmani – u jastvu; yat – tu; sukham – sreću; saḥ – on; brahma-yoga – usredotočujući se na Brahman; yukta-ātmā – povezan s jastvom; sukham – u sreći; akṣayam – beskrajnoj; aśnute – uživa.
Takva oslobođena osoba ne osjeća privlačnost prema materijalnom osjetilnom zadovoljstvu, već uvijek u transu uživa u unutarnjem zadovoljstvu. Na taj način samospoznata duša uživa u beskrajnoj sreći, jer se usredotočuje na Svevišnjeg.
SMISAO: Śrī Yāmunācārya, veliki bhakta svjestan Kṛṣṇe, rekao je:
yad-avadhi mama cetaḥ kṛṣṇa-pādāravinde
nava-nava-rasa-dhāmany udyataṁ rantum āsīt
tad-avadhi bata nārī-saṅgame smaryamāne
bhavati mukha-vikāraḥ suṣṭhu niṣṭhīvanaṁ ca
„Otkako transcendentalno služim Kṛṣṇu s ljubavlju i uvijek u Njemu nalazim novo zadovoljstvo, kad god pomislim na spolni užitak zgrčena lica pljunem na tu pomisao." Osoba utemeljena u brahma-yogi, tj. svjesnosti Kṛṣṇe, toliko je zaokupljena služenjem Gospodina s ljubavlju da gubi svaki ukus za materijalno osjetilno uživanje. Spolni je užitak najviše materijalno zadovoljstvo. Čitav je svijet opčinjen njime i materijalist bez tog poticaja uopće ne može raditi. No osoba koja djeluje u svjesnosti Kṛṣṇe može raditi s većim žarom bez spolnog uživanja, koje izbjegava. To je test u duhovnoj spoznaji. Duhovna spoznaja i spolno uživanje ne idu zajedno. Osobu svjesnu Kṛṣṇe ne privlači nikakvo osjetilno zadovoljstvo, jer je oslobođena duša.