STIH 22
ye hi saṁsparśa-jā bhogā
duḥkha-yonaya eva te
ādy-antavantaḥ kaunteya
na teṣu ramate budhaḥ
ye – ti; hi – zacijelo; saṁsparśa-jāḥ – dodirom s materijalnim osjetilima; bhogāḥ – užitaka; duḥkha – nesreće; yonayaḥ – izvori; eva – zacijelo; te – oni su; ādi – početku; anta – kraju; vantaḥ – podložni; kaunteya – o Kuntīn sine; na – nikada; teṣu – u njima; ramate – ne nalazi zadovoljstvo; budhaḥ – inteligentna osoba.
Inteligentna osoba ne uživa u izvorima bijede, koji nastaju dodirom s materijalnim osjetilima. O Kuntīn sine, takvi užici imaju početak i kraj i mudar čovjek ne nalazi u njima zadovoljstvo.
SMISAO: Materijalno osjetilno zadovoljstvo rezultat je dodira s materijalnim osjetilima, koja su privremena kao što je i samo tijelo privremeno. Oslobođenu dušu ne zanima ništa privremeno. Znajući dobro radosti transcendentalnog zadovoljstva, kako može pristati da uživa u lažnom zadovoljstvu? U Padma Purāṇi rečeno je:
ramante yogino ’nante
satyānande cid-ātmani
iti rāma-padenāsau
paraṁ brahmābhidhīyate
„Mistici nalaze neograničeno transcendentalno zadovoljstvo u Apsolutnoj Istini i zato je Vrhovna Apsolutna Istina, Božanska Osoba, poznata kao Rāma."
U Śrīmad-Bhāgavatamu (5.5.1) također je rečeno:
nāyaṁ deho deha-bhājāṁ nṛ-loke
kaṣṭān kāmān arhate viḍ-bhujāṁ ye
tapo divyaṁ putrakā yena sattvaṁ
śuddhyed yasmād brahma-saukhyaṁ tv anantam
„Dragi moji sinovi, ne biste trebali teško radititi u ovom ljudskom obliku života kako biste stekli osjetilno zadovoljstvo; takva su zadovoljstva dostupna i bićima koja jedu izmet (svinjama). U ovom životu trebate se podvrći strogostima koje će pročistiti vaše postojanje. Tako ćete moći uživati u beskrajnu transcendentalnom blaženstvu."
Pravi yogīji ili učeni transcendentalisti ne osjećaju privlačnost prema osjetilnim zadovoljstvima, koja su uzroci neprestana materijalnog postojanja. Što se netko više odaje materijalnim zadovoljstvima, to više biva sputan materijalnim bijedama.