STIHOVI 27-28
sparśān kṛtvā bahir bāhyāṁś
cakṣuś caivāntare bhruvoḥ
prāṇāpānau samau kṛtvā
nāsābhyantara-cāriṇau
yatendriya-mano-buddhir
munir mokṣa-parāyaṇaḥ
vigatecchā-bhaya-krodho
yaḥ sadā mukta eva saḥ
sparśān – predmetima osjetila, kao što je zvuk; kṛtvā – držeći; bahiḥ – vanjskim; bāhyān – nepotrebnim; cakṣuḥ – oči; ca – također; eva – zacijelo; antare – između; bhruvoḥ – obrva; prāṇa-apānau – zrak koji struji prema gore i prema dolje; samau – zadržavajući; kṛtvā – držeći; nāsa-abhyantara – u nosnicama; cāriṇau – puhanje; yata – ovladanih; indriya – osjetila; manaḥ – uma; buddhiḥ – inteligencije; muniḥ – transcendentalist; mokṣa – za oslobođenje; parāyaṇaḥ – predodređen; vigata – odbacivši; icchā – želje; bhaya – strah; krodhaḥ – srdžbu; yaḥ – onaj tko; sadā – uvijek; muktaḥ – oslobođen; eva – zacijelo; saḥ – on je.
Prekidajući dodir sa svim vanjskim predmetima osjetila, neprestano usmjeravajući pogled između obrva, zadržavajući udah i izdah u nosnicama i tako vladajući umom, osjetilima i inteligencijom, transcendentalist koji teži za oslobođenjem oslobađa se želje, straha i srždbe. Onaj tko se uvijek nalazi u tom stanju sigurno je oslobođen.
SMISAO: Onaj tko djeluje u svjesnosti Kṛṣṇe može odmah shvatiti svoj duhovni identitet. Potom, zahvaljujući predanu služenju, može shvatiti Svevišnjega Gospodina. Utemeljen u predanu služenju, uzdiže se na transcendentalnu razinu, sposoban da osjeti Gospodinovu nazočnost u svojim djelatnostima. Taj se položaj naziva oslobođenje u Svevišnjem.
Nakon što je objasnio načela oslobođenja u Svevišnjem, Gospodin poučava Arjunu kako može dostići taj položaj primjenom misticizma ili yoge poznate kao aṣṭāṅga-yoga, koja se sastoji od osam procesa zvanih yama, niyama, āsana, prāṇāyāma, pratyāhāra, dhāraṇā, dhyāna i samādhi. Ta će yoga biti potanko objašnjena u šestom poglavlju, a na kraju petoga poglavlja dano je uvodno objašnjenje. Procesom pratyāhāre osoba se mora odvojiti od predmeta osjetila kao što su zvuk, dodir, oblik, okus i miris i zatim usmjeriti pogled između obrva, usredotočujući ga na vrh nosa, poluzatvorenih očiju. Nema koristi od potpuna sklapanja očiju, jer može lako zaspati. Nije dobro ni potpuno otvoriti oči, jer prijeti opasnost da će je privući predmeti osjetila. Disanje se prekida u nosnicama zaustavljanjem zraka u tijelu koji struji prema gore i prema dolje. Primjenom takve yoge osoba može ovladati osjetilima, prekinuti dodir s vanjskim predmetima osjetila i tako se pripremiti za oslobođenje u Svevišnjem.
Ovaj proces yoge pomaže osobi da se oslobodi sveg straha i srdžbe i tako osjeti nazočnost Nad-duše na transcendentalnoj razini. Drugim riječima, svjesnost je Kṛṣṇe najlakši proces slijeđenja načela yoge. To će biti potanko objašnjeno u sljedećem poglavlju. Budući da osoba svjesna Kṛṣṇe uvijek predano služi, ne izlaže se opasnosti da koristi svoja osjetila za druge djelatnosti. Ovaj način vladanja osjetilima bolji je od aṣṭāṅga-yoge.