STIH 6
tatra sattvaṁ nirmalatvāt
prakāśakam anāmayam
sukha-saṅgena badhnāti
jñāna-saṅgena cānagha
tatra – tamo; sattvam – guṇa vrline; nirmalatvāt – najčistija u materijalnom svijetu; prakāśakam – prosvjetljujuća; anāmayam – bez grešnih posljedica; sukha – srećom; saṅgena – dodir; badhnāti – uvjetuje; jñāna – znanjem; saṅgena – dodir; ca – također; anagha – o bezgrešni.
O bezgrešni, guṇa je vrline čistija od drugih guṇa i zato prosvjetljuje živo biće i oslobađa ga svih grešnih posljedica. Osobe pod utjecajem te guṇe bivaju uvjetovane osjećajem sreće i znanja.
SMISAO: Postoje razne vrste živih bića uvjetovanih materijalnom prirodom. Jedno je sretno, drugo vrlo aktivno, a treće bespomoćno. Sve te vrste psiholoških pojava uzroci su uvjetovanog stanja bića u prirodi. U ovom dijelu Bhagavad-gīte objašnjava se kako su živa bića uvjetovana na različit način. Prvo se razmatra guṇa vrline. Razvijanjem guṇe vrline u materijalnom svijetu živo biće postaje mudrije od živih bića koja su uvjetovana drugim guṇama. Čovjek u guṇi vrline nije vrlo uznemiren materijalnim bijedama i napreduje u materijalnom znanju. Tipičan je primjer brāhmaṇa, jer se smatra da je brāhmaṇa u guṇi vrline. Njegov osjećaj sreće rezultat je razumijevanja da se u guṇi vrline manje-više oslobađa grešnih posljedica. Ustvari, u vedskoj je književnosti rečeno da guṇa vrline donosi veće znanje i veći osjećaj sreće.
Problem je da živo biće u guṇi vrline postaje uvjetovano osjećajem napredovanja u znanju i mišljenjem da je bolje od drugih. Na taj način biva uvjetovano. Najbolji su primjer znanstvenici i filozofi. I jedni i drugi vrlo su ponosni na svoje znanje. Budući da obično poboljšavaju svoje životne okolnosti, osjećaju izvjesnu materijalnu sreću. Taj osjećaj veće sreće u uvjetovanom životu vezuje ih za guṇu vrline. Zbog toga osjećaju privlačnost prema djelovanju u guṇi vrline i sve dok osjećaju takvu privlačnost, moraju prihvatiti neku vrstu tijela pod utjecajem guṇa prirode. Tako nemaju izgleda za oslobođenje ili odlazak u duhovni svijet. Čovjek može iznova i iznova biti filozof, znanstvenik ili pjesnik i iznova i iznova se zapletati u bijede rađanja i umiranja, ali zbog iluzije materijalne energije smatra takav život ugodnim.