STIH 2
yaṁ sannyāsam iti prāhur
yogaṁ taṁ viddhi pāṇḍava
na hy asannyasta-saṅkalpo
yogī bhavati kaścana
yam – što; sannyāsam – odricanje; iti – tako; prāhuḥ – kažu; yogam – povezivanja sa Svevišnjim; tam – to; viddhi – znaj; pāṇḍava – o Pāṇḍuov sine; na – nikada; hi – zacijelo; asannyasta – ako ne ostavi; saṅkalpaḥ – želju za vlastitim zadovoljstvom; yogī – mistični transcendentalist; bhavati – postaje; kaścana – itko.
O Pāṇḍuov sine, znaj da je ono što se naziva odricanjem isto što i yoga ili povezivanje sa Svevišnjim, jer nitko nikada ne može postati yogī, ako se ne odrekne želje za zadovoljavanjem osjetila.
SMISAO: Pravo značenje sannyāsa-yoge, tj. bhakti, leži u razumijevanju svoga prirodnog položaja i djelovanja u skladu s njime. Živo biće nema poseban neovisni identitet. Ono je granična energija Svevišnjeg. Kada je zarobljeno materijalnom energijom, uvjetovano je, a kada je svjesno Kṛṣṇe, ili duhovne energije, nalazi se u svom pravom, prirodnom stanju života. Stoga onaj tko ima potpuno znanje prestaje materijalno zadovoljavati osjetila, odričući se svih vrsta osjetilnog uživanja. Tako postupaju yogīji koji uzdržavaju osjetila od materijalne vezanosti. Osoba svjesna Kṛṣṇe nema priliku da svoja osjetila zaokupi djelatnostima koje nisu posvećene Kṛṣṇi. Stoga je u isto vrijeme i sannyāsī i yogī. Svrha znanja i obuzdavanja osjetila, propisanih procesima jñāne i yoge, automatski se ostvaruje u svjesnosti Kṛṣṇe. Ako osoba ne može okončati djelatnosti svoje sebične prirode, jñāna i yoga postaju beskorisni. Pravi cilj živoga bića treba biti ostavljanje sveg sebičnog zadovoljstva i spremnost za zadovoljavanje Svevišnjega. Osoba svjesna Kṛṣṇe nema želja za vlastitim uživanjem. Uvijek djeluje za zadovoljstvo Svevišnjeg. Onaj tko nema znanje o Svevišnjem mora djelovati za vlastito zadovoljstvo, jer nitko ne može ostati neaktivan. Sve se svrhe savršeno ostvaruju djelovanjem u svjesnosti Kṛṣṇe.