STIH 15
svayam evātmanātmānaṁ
vettha tvaṁ puruṣottama
bhūta-bhāvana bhūteśa
deva-deva jagat-pate
svayam – osobno; eva – zacijelo; ātmanā – sam; ātmānam – Sebe; vettha – znaš; tvam – Ti; puruṣa-uttama – o najveća osobo; bhūta-bhāvana – o podrijetlo svega; bhūta-īśa – o gospodaru svega; deva-deva – o gospodaru svih polubogova; jagat-pate – o gospodaru čitavog svemira.
Doista, samo Ti poznaješ Sebe Svojom unutarnjom moći, o Vrhovna Osobo, podrijetlo svega, gospodaru svih bića, Bože nad bogovima, gospodaru svemira!
SMISAO: Svevišnjeg Gospodina Kṛṣṇu mogu shvatiti osobe poput Arjune i njegovih sljedbenika, koje imaju odnos s Njim u predanom služenju. Osobe demonske ili ateističke prirode ne mogu shvatiti Kṛṣṇu. Umna spekulacija koja udaljava osobu od Svevišnjega Gospodina ozbiljan je grijeh. Stoga onaj tko ne poznaje Kṛṣṇu ne bi trebao pokušavati tumačiti Bhagavad-gītu. Bhagavad-gītā je nauk o Kṛṣṇi koji je izgovorio sam Kṛṣṇa i zato se treba shvatiti od Kṛṣṇe, kao što ga je shvatio Arjuna. Ne bismo trebali slušati tumačenja ateističkih osoba.
U Śrīmad-Bhāgavatamu (1.2.11) rečeno je:
vadanti tat tattva-vidas
tattvaṁ yaj jñānam advayam
brahmeti paramātmeti
bhagavān iti śabdyate
Vrhovna se Istina spoznaje u tri vida: kao neosobni Brahman, kao lokalizirana Paramātmā i na kraju kao Svevišnja Božanska Osoba. Tako u posljednjem stadiju razumijevanja Apsolutne Istine osoba prilazi Svevišnjoj Božanskoj Osobi. Običan čovjek ili oslobođena osoba koja je spoznala neosobni Brahman ili lokaliziranu Paramātmu ne mora razumjeti Božju osobnost. Takvi ljudi trebaju pokušati shvatiti Vrhovnu Osobu iz stihova Bhagavad-gīte koje je izgovorila ta ista osoba – Kṛṣṇa. Impersonalisti katkada prihvaćaju Kṛṣṇu kao Bhagavāna ili prihvaćaju Njegov autoritet. No, mnoge oslobođene osobe ne mogu shvatiti da je Kṛṣṇa Puruṣottama, Vrhovna Osoba. Zato Ga Arjuna oslovljava kao Puruṣottamu. Čak i tada osoba ne mora shvatiti da je Kṛṣṇa otac svih živih bića. Zato Ga Arjuna oslovljava kao Bhūta-bhāvanu. Ako i shvati da je Kṛṣṇa otac svih živih bića, osoba ne mora shvatiti da je Kṛṣṇa vrhovni upravitelj i zato ga Arjuna ovdje oslovljava kao Bhūteśu, vrhovnog upravitelja svih živih bića. Netko može znati da je Kṛṣṇa vrhovni upravitelj svih živih bića, ali ne mora znati da je podrijetlo svih polubogova; zbog toga je ovdje oslovljen kao Devadeva, obožavani Bog svih polubogova. Čak i ako zna da je Kṛṣṇa obožavani Bog svih polubogova, osoba ne mora znati da je Kṛṣṇa vrhovni vlasnik svega; zato je oslovljen kao Jagatpati. Tako je u ovom stihu kroz Arjuninu spoznaju otkrivena istina o Kṛṣṇi, a mi trebamo slijediti Arjunine stope kako bismo shvatili Kṛṣṇu takva kakav jest.