STIH 13
jñeyaṁ yat tat pravakṣyāmi
yaj jñātvāmṛtam aśnute
anādi mat-paraṁ brahma
na sat tan nāsad ucyate
jñeyam – predmet znanja; yat – koji; tat – to; pravakṣyāmi – sad ću ti objasniti; yat – koje; jñātvā – znajući; amṛtam – nektar; aśnute – kuša; anādi – bez početka; mat-param – podređen Meni; brahma – duh; na – niti; sat – uzrok; tat – to; na – niti; asat – posljedica; ucyate – kaže se.
Sad ću ti objasniti predmet znanja. Tim ćeš znanjem okusiti vječnost. Brahman, duh, koji nema početka i koji je podređen Meni, leži iznad uzroka i posljedica materijalnog svijeta.
SMISAO: Gospodin je objasnio polje djelovanja i poznavatelja polja. Također je objasnio proces razumijevanja poznavatelja polja djelovanja. Sada počinje objašnjavati predmet znanja; prvo dušu, a potom Nad-dušu. Zahvaljujući znanju o poznavatelju, duši i Nad-duši, osoba može uživati u nektaru života. Kao što je bilo objašnjeno u drugom poglavlju, živo je biće vječno. To je ovdje potvrđeno. Ne postoji točan datum rođenja jīve. Nitko ne može utvrditi kad je Svevišnji Gospodin očitovao jīvātmu. Zato nema početka. Vedska književnost to potvrđuje: na jāyate mriyate vā vipaścit (Kaṭha Upaniṣada 1.2.18). Poznavatelj tijela nikada se ne rađa, niti umire, i pun je znanja.
U vedskim spisima (Śvetāśvatara Upaniṣada 6.16) rečeno je da je Svevišnji Gospodin kao Nad-duša pradhāna-kṣetrajña-patir guṇeśaḥ, glavni poznavatelj tijela i gospodar triju guṇa materijalne prirode. U smṛtiju je rečeno: dāsa-bhūto harer eva nānyasyaiva kadācana. Živa bića vječno služe Svevišnjega Gospodina. To je potvrdio Gospodin Caitanya u Svojem naučavanju. Stoga se opis Brahmana u ovom stihu odnosi na individualnu dušu. Kad se riječ Brahman odnosi na živo biće, smatra se da je ono vijñāna-brahma, za razliku od ānanda-brahme. Ānanda-brahma je Vrhovni Brahman, Božanska Osoba.