STIH 5
yat sāṅkhyaiḥ prāpyate sthānaṁ
tad yogair api gamyate
ekaṁ sāṅkhyaṁ ca yogaṁ ca
yaḥ paśyati sa paśyati
yat – koje; sāṅkhyaiḥ – sāṅkhya filozofijom; prāpyate – dostiže se; sthānam – mjesto; tat – to; yogaiḥ – predanim služenjem; api – također; gamyate – može se dostići; ekam – isto; sāṅkhyam – analitičko proučavanje; ca – i; yogam – djelovanje s predanošću; ca – i; yaḥ – onaj tko; paśyati – vidi; saḥ – on; paśyati – pravilno vidi.
Onaj tko zna da se položaj dostignut analitičkim proučavanjem može dostići i predanim služenjem i tko zato smatra da su analitičko proučavanje i predano služenje na istoj razini, vidi stvari takve kakve jesu.
SMISAO: Prava je svrha filozofskog istraživanja pronaći krajnji cilj života. Budući da je krajnji cilj života samospoznaja, nema razlike između zaključaka do kojih se dolazi slijeđenjem tih dvaju procesa. Filozofskim istraživanjem dolazi se do zaključka da živo biće nije dio materijalnog svijeta, već dio vrhovne duhovne cjeline. Duhovna duša stoga nema nikakve veze s materijalnim svijetom; njezine djelatnosti moraju biti u nekom odnosu sa Svevišnjim. Kada djeluje u svjesnosti Kṛṣṇe, utemeljena je u svom prirodnom položaju. U procesu sāṅkhye osoba mora odbaciti vezanost za materiju, a u procesu predana služenja mora se vezati za djelovanje u svjesnosti Kṛṣṇe. Ustvari, oba su procesa ista, iako se jedan naizgled temelji na nevezanosti, a drugi na vezanosti. Nema razlike između nevezanosti za materiju i vezanosti za Kṛṣṇu. Onaj tko to može vidjeti, vidi stvari takve kakve jesu.