OSAMNAESTO POGLAVLJE

STIH 1:
Arjuna reče: O Gospodine snažnih ruku, o ubojico demona Keśīja, gospodaru osjetila, želim saznati što je svrha odricanja [tyāge] i reda odricanja [sannyāse].

STIH 2:
Svevišnja Božanska Osoba reče: Odbacivanje djelatnosti utemeljenih na materijalnoj želji učeni ljudi nazivaju redom odricanja [sannyāsom], a odbacivanje rezultata svih djelatnosti mudri nazivaju odricanjem [tyāgom].

STIH 3:
Neki učeni ljudi kažu da se sve vrste plodonosnog djelovanja trebaju odbaciti kao loše, a drugi mudraci tvrde da žrtvovanja, davanje milostinje i pokore nikada ne bi trebalo odbaciti.

STIH 4:
O najbolji od Bhārata, počuj sada Moj sud o odricanju. O tigre među ljudima, u svetim je spisima objašnjeno da postoje tri vrste odricanja.

STIH 5:
Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora ne bi trebalo odbaciti. Te se djelatnosti moraju vršiti. Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora pročišćavaju čak i velike duše.

STIH 6:
O Pṛthin sine, sve se te djelatnosti trebaju vršiti iz osjećaja dužnosti, bez vezanosti i očekivanja bilo kakvog rezultata. To je Moje konačno mišljenje.

STIH 7:
Čovjek se nikada ne bi trebao odreći svojih propisanih dužnosti. Ako se zbog iluzije odrekne svojih propisanih dužnosti, kaže se da je takvo odricanje u guṇi neznanja.

STIH 8:
Ako se odrekne svojih propisanih dužnosti zato što su mukotrpne ili iz straha od tjelesne neudobnosti, smatra se da je takvo odricanje u guṇi strasti. Takvo odricanje nikada ne vodi k napretku.

STIH 9:
O Arjuna, kad osoba obavlja svoje propisane dužnosti samo iz dužnosti i odrekne se sveg materijalnog društva i vezanosti za rezultate, kaže se da je njezino odricanje u guṇi vrline.

STIH 10:
Inteligentna osoba utemeljena u guṇi vrline, koja se odriče bez mržnje prema nepovoljnim djelatnostima ili vezanosti za povoljne, ne dvoji se prilikom djelovanja.

STIH 11:
Utjelovljeno biće ne može se odreći svih djelatnosti, ali onaj tko se odriče plodova rada istinski se odriče.

STIH 12:
Osoba koja se ne odriče dobiva nakon smrti trostruke plodove djelovanja – poželjne, nepoželjne i pomiješane. Ali onaj tko je utemeljen u redu odricanja ne mora patiti ili uživati u takvim rezultatima.

STIH 13:
O Arjuna snažnih ruku, prema Vedānti postoji pet uzroka svih djelatnosti. Počuj sada o njima.

STIH 14:
Mjesto djelovanja [tijelo], djelatelj, razna osjetila, različite vrste napora i Nad-duša predstavljaju pet čimbenika djelovanja.

STIH 15:
Ovih pet čimbenika uzrokuju svako dobro ili loše djelo koje čovjek počini tijelom, umom ili riječima.

STIH 16:
Zato onaj tko smatra sebe jedinim djelateljem, ne uzimajući u obzir ovih pet čimbenika, nije vrlo inteligentan i ne može vidjeti stvari kakve jesu.

STIH 17:
Onaj tko ne djeluje na poticaj lažnoga ega, čija inteligencija nije vezana, iako ubija ljude u ovom svijetu, ne ubija, niti biva sputan svojim djelima.

STIH 18:
Znanje, predmet znanja i poznavatelj, tri su poticaja za djelovanje. Osjetila, djelatnost i djelatelj, tri su elementa djelovanja.

STIH 19:
Ovisno o tri različite guṇe materijalne prirode, postoje tri vrste znanja, djelatnosti i djelatelja. Počuj sada o njima.

STIH 20:
Znaj da je znanje kojim se jedna nepodvojena duhovna priroda opaža u svim živim bićima, iako je podijeljena na bezbroj oblika, u guṇi vrline.

STIH 21:
Znaj da je znanje kojim osoba u različitim tijelima vidi različite vrste živih bića, u guṇi strasti.

STIH 22:
Veoma oskudno znanje, kojim se osoba vezuje za određenu vrstu djelovanja kao sve u svemu, bez znanja o istini, smatra se znanjem u guṇi tame.

STIH 23:
Djelo učinjeno u skladu s odredbama spisa, bez vezanosti, ljubavi, mržnje ili bez želje za plodonosnim rezultatima, naziva se djelom u guṇi vrline.

STIH 24:
Ali djelo učinjeno uz veliki napor, sa željom za plodonosnim rezultatima, potaknuto osjećajem lažnoga ega, naziva se djelom u guṇi strasti.

STIH 25:
Za djelo učinjeno u iluziji, bez obaziranja na naredbe spisa i buduće ropstvo, nasilje ili nesreću koje drugima donosi, kaže se da je u guṇi neznanja.

STIH 26:
Za osobu koja obavlja svoje dužnosti bez dodira s guṇama materijalne prirode, bez lažnoga ega, s velikom odlučnošću i poletom, ne dvoumeći se u uspjehu i neuspjehu, kaže se da djeluje u guṇi vrline.

STIH 27:
Za pohlepnu osobu, uvijek zavidnu, nečistu, podložnu radosti i tuzi i vezanu za rad i plodove rada u kojima želi uživati, kaže se da djeluje u guṇi strasti.

STIH 28:
Za materijalističku osobu koja uvijek krši naredbe spisa, vara i vrijeđa druge i sve odgađa, koja je svojeglava, lijena i uvijek mrzovoljna, kaže se da djeluje u guṇi neznanja.

STIH 29:
O osvojitelju bogatstva, sada ću ti potanko opisati različite vrste inteligencije i odlučnosti, u skladu s tri guṇe materijalne prirode. Molim te, počuj.

STIH 30:
O Pṛthin sine, kada osoba zna što treba činiti, a što ne, čega se treba plašiti, a čega ne, što uzrokuje vezanost, a što oslobođenje, posjeduje moć razlučivanja u guṇi vrline.

STIH 31:
O Pṛthin sine, kada osoba ne pravi razliku između religije i bezbožnosti, između onoga što treba činiti i onoga što ne treba, posjeduje moć razlučivanja u guṇi strasti.

STIH 32:
O Pṛthin sine, kada osoba opčinjena iluzijom i tamom smatra bezbožnost religijom, a religiju bezbožnošću, i uvijek djeluje u pogrešnom smjeru, posjeduje moć razlučivanja u guṇi neznanja.

STIH 33:
O Pṛthin sine, neslomljiva odlučnost koja se postojano održava primjenom yoge i koja tako vlada djelatnostima uma, života i osjetila odlučnost je u guṇi vrline.

STIH 34:
Odlučnost kojom je osoba čvrsto vezana za plodonosne rezultate religije, gospodarskog razvoja i zadovoljavanja osjetila ima prirodu strasti, o Arjuna.

STIH 35:
O Pṛthin sine, odlučnost kojom osoba ne može nadići san, strah, jadikovanje, mrzovolju i iluziju – takva neinteligentna odlučnost u guṇi je tame.

STIH 36:
O najbolji od Bhārata, sada ću ti opisati tri vrste sreće u kojoj uvjetovana duša uživa i zahvaljujući kojoj ponekad okončava svu svoju nesreću. Molim te, počuj.

STIH 37:
Sreća koja na početku može izgledati kao otrov, ali je na kraju kao nektar i koja budi u osobi svijest o samospoznaji smatra se srećom u guṇi vrline.

STIH 38:
Sreća koja nastaje iz dodira osjetila s njihovim predmetima i koja na početku izgleda kao nektar, ali je na kraju kao otrov, smatra se srećom u guṇi strasti.

STIH 39:
Za sreću koja je slijepa za samospoznaju, koja je od početka do kraja iluzorna i koja nastaje iz spavanja, lijenosti i iluzije, kaže se da ima prirodu neznanja.

STIH 40:
Ni ovdje ni među polubogovima u višim planetarnim sustavima ne postoji biće koje je oslobođeno ove tri guṇe materijalne prirode.

STIH 41:
Brāhmaṇe, kṣatriye, vaiśye i śūdre razlikuju se po odlikama rođenim iz njihove vlastite prirode pod utjecajem materijalnih guṇa, o pokoritelju neprijatelja.

STIH 42:
Smirenost, samoovladanost, strogost, čistoća, snošljivost, poštenje, znanje, mudrost i pobožnost prirodne su osobine koje u svom djelovanju očituje brāhmaṇa.

STIH 43:
Junaštvo, snaga, odlučnost, snalažljivost, hrabrost u bici, velikodušnost i vladarska moć prirodne su osobine koje u svom djelovanju očituje kṣatriya.

STIH 44:
Zemljoradnja, zaštita krava i trgovina prirodne su djelatnosti vaiśya, a rad i služenje drugih, djelatnosti śūdra.

STIH 45:
Obavljanjem svoje dužnosti svaki čovjek može postati savršen. Sada, molim te, počuj kako to može učiniti.

STIH 46:
Obožavanjem Gospodina, koji je izvor svih živih bića i koji je sveprožimajući, čovjek može dostići savršenstvo obavljajući vlastite dužnosti.

STIH 47:
Bolje je baviti se vlastitim zanimanjem, čak i nesavršeno, nego prihvatiti tuđe zanimanje i baviti se njime savršeno. Dužnosti propisane u skladu s prirodom pojedine osobe nikada ne povlače za sobom grešne posljedice.

STIH 48:
Svaki je napor prekriven nekom vrstom nedostatka, kao što je vatra prekrivena dimom. Čovjek, stoga, ne bi trebao ostaviti djelatnost rođenu iz njegove prirode, o Kuntīn sine, čak i ako je puna nedostataka.

STIH 49:
Samoovladana osoba, koja nije vezana i koja se ne obazire na materijalne užitke, može odricanjem dostići najsavršeniji stadij oslobođenja od posljedica.

STIH 50:
O Kuntīn sine, počuj kako onaj tko je dostigao to savršenstvo može dostići vrhovnu razinu savršenstva, Brahman, razinu najvišeg znanja, djelujući na način koji ću ti sada sažeto opisati.

STIHOVI 51-53:
Osoba koja se pročistila svojom inteligencijom, koja odlučno vlada umom i odriče se predmeta osjetilnog zadovoljstva, oslobođena vezanosti i mržnje, koja živi na osami, jede malo, vlada svojim tijelom, umom i govorom, koja je uvijek u transu i koja nije vezana, oslobođena lažnog ega, lažne snage, lažnog ponosa, požude, srdžbe i lažne posesivnosti, koja ne prihvaća materijalne stvari i koja je smirena – takva osoba sigurno biva uzdignuta na razinu samospoznaje.

STIH 54:
Onaj tko je tako transcendentalno utemeljen odmah spoznaje Vrhovni Brahman i postaje potpuno radostan. Nikada ne jadikuje niti za ičim žudi. Jednako se ophodi prema svakom živom biću. U takvom stanju dostiže čisto predano služenje Mene.

STIH 55:
Osoba Me može spoznati kao Svevišnju Božansku Osobu samo predanim služenjem. Kad zahvaljujući takvoj predanosti postane potpuno svjesna Mene, može ući u Božje carstvo.

STIH 56:
Premda Moj čisti bhakta vrši sve vrste djelatnosti pod Mojom zaštitom, Mojom milošću dostiže vječno i neuništivo prebivalište.

STIH 57:
U svim djelatnostima samo ovisi o Meni i uvijek djeluj pod Mojom zaštitom. Tako predano služeći budi potpuno svjestan Mene.

STIH 58:
Ako postaneš svjestan Mene, Mojom ćeš milošću nadići sve zapreke uvjetovanog života. Međutim, ako ne budeš djelovao u takvoj svjesnosti, već pod utjecajem lažnoga ega, ne slušajući Moje riječi, bit ćeš izgubljen.

STIH 59:
Ako ne izvršiš Moju naredbu i ne boriš se, tvoje će djelatnosti biti pogrešno usmjerene. Zbog tvoje prirode, bit ćeš prisiljen sudjelovati u ratu.

STIH 60:
O Kuntīn sine, pod utjecajem iluzije sada odbijaš izvršiti Moju naredbu, ali ćeš djelovati na isti način, prisiljen svojom prirodom.

STIH 61:
Svevišnji se Gospodin nalazi u svačijem srcu, o Arjuna, i upravlja lutanjima svih živih bića, koja su smještena u stroju načinjenom od materijalne energije.

STIH 62:
O potomče Bharate, predaj Mu se potpuno. Njegovom ćeš milošću dostići transcendentalni mir i vrhovno vječno prebivalište.

STIH 63:
Tako sam ti objasnio još povjerljivije znanje. Dobro razmisli o tome i zatim postupi po svojoj volji.

STIH 64:
Budući da si Moj veoma dragi prijatelj, prenijet ću ti najpovjerljivije znanje, Moju najvišu uputu. Saslušaj Me, jer govorim za tvoje dobro.

STIH 65:
Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, obožavaj Me i odavaj Mi poštovanje. Tako ćeš sigurno doći k Meni. To ti obećavam, jer si Moj veoma dragi prijatelj.

STIH 66:
Ostavi sve vrste religija i samo se predaj Meni. Oslobodit ću te svih grešnih posljedica. Ne boj se.

STIH 67:
Ovo povjerljivo znanje nikada ne bi trebao objašnjavati onima koji ne vrše strogosti, koji nisu predani niti zaokupljeni predanim služenjem i koji Mi zavide.

STIH 68:
Onaj tko objašnjava ovu uzvišenu tajnu bhaktama sigurno će dostići čisto predano služenje i na kraju doći k Meni.

STIH 69:
Nema sluge na ovom svijetu koji Mi je draži od njega, niti će Mi ikada itko biti draži.

STIH 70:
Izjavljujem da Me onaj tko proučava ovaj naš sveti razgovor obožava svojom inteligencijom.

STIH 71:
Onaj tko sluša s vjerom, bez zavisti, oslobodit će se grešnih posljedica i dostići povoljne planete na kojima žive pobožni.

STIH 72:
O Pṛthin sine, o osvojitelju bogatstva, jesi li pozorno saslušao Moje riječi? Jesu li sada tvoje neznanje i iluzija raspršeni?

STIH 73:
Arjuna reče: Dragi moj Kṛṣṇa, o nepogrešivi, moja je iluzija sada nestala. Tvojom milošću vratilo mi se pamćenje. Sada sam nepokolebljiv i oslobođen sumnje, spreman da postupim po Tvojim uputama.

STIH 74:
Sañjaya reče: Tako sam čuo razgovor dvije velike duše, Kṛṣṇe i Arjune. Ta je poruka tako divna da mi se koža ježi.

STIH 75:
Vyāsinom milošću čuo sam ovaj najpovjerljiviji razgovor neposredno od gospodara sveg misticizma, Kṛṣṇe, koji je osobno govorio Arjuni.

STIH 76:
O kralju, dok se prisjećam ovoga divnog, svetog razgovora između Kṛṣṇe i Arjune, osjećam zadovoljstvo i ushićenje u svakom trenutku.

STIH 77:
O kralju, sjećajući se predivnog lika Gospodina Kṛṣṇe, osjećam sve veće divljenje i iznova i iznova se radujem.

STIH 78:
Gdje god je prisutan Kṛṣṇa, gospodar svih mistika, i Arjuna, vrhunski strijelac, tu je prisutno obilje, pobjeda, izuzetna moć i ćudorednost. To je moje mišljenje.