TREĆE POGLAVLJE

STIH 1:
Arjuna reče: O Janārdana, o Keśava, ako misliš da je inteligencija bolja od plodonosnog djelovanja, zašto onda želiš da se borim u ovom užasnom ratu?

STIH 2:
Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno reci šta je najbolje za mene.

STIH 3:
Svevišnja Božanska Osoba reče: O bezgrešni Arjuna, već sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokušavaju spoznati jastvo. Neki ga pokušavaju shvatiti empirijskom, filozofskom spekulacijom, a neki predanim služenjem.

STIH 4:
Čovjek se ne može osloboditi posljedica samim suzdržavanjem od djelovanja niti samim odricanjem može dostići savršenstvo.

STIH 5:
Svatko je prisiljen bespomoćno djelovati u skladu s odlikama koje je dobio od guṇa materijalne prirode. Stoga nitko ne može biti neaktivan, čak ni na trenutak.

STIH 6:
Onaj tko obuzdava aktivna osjetila, ali misli na predmete osjetila zavarava samoga sebe. Takva je osoba varalica.

STIH 7:
S druge strane, iskrena osoba koja umom pokušava vladati aktivnim osjetilima i koja bez vezanosti primjenjuje karma-yogu [u svjesnosti Kṛṣṇe] mnogo je bolja.

STIH 8:
Obavljaj svoju propisanu dužnost, jer je takva aktivnost bolja od neaktivnosti. Bez rada čovjek ne može čak ni održati na životu svoje fizičko tijelo.

STIH 9:
Djelatnosti se moraju vršiti kao žrtva za Viṣṇua, inače uzrokuju ropstvo u materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntīn sine, obavljaj svoju propisanu dužnost za Njegovo zadovoljstvo. Tako ćeš uvijek biti oslobođen ropstva.

STIH 10:
Na početku stvaranja, gospodar je svih bića stvorio naraštaje ljudi i polubogova, zajedno sa žrtvovanjima za Viṣṇua, i blagoslovio ih rekavši: „Budite sretni s ovom yajñom [žrtvovanjem], jer će vam izvođenje yajñe podariti sve što je poželjno za sretan život i dostizanje oslobođenja."

STIH 11:
Zadovoljeni vašim žrtvovanjima, polubogovi će vas zadovoljiti i tako će zahvaljujući suradnji između ljudi i polubogova svi živjeti u blagostanju.

STIH 12:
Zadovoljeni izvođenjem yajñe [žrtvovanja], polubogovi zaduženi za osiguravanje različitih životnih potrepština dat će vam sve što vam je potrebno. Ali onaj tko za uzvrat ne ponudi takve darove polubogovima, već sam u njima uživa, nedvojbeno je lopov.

STIH 13:
Gospodinovi su bhakte oslobođeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je najprije ponuđena u žrtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uživanje, jedu samo grijeh.

STIH 14:
Sva živa tijela postoje zahvaljujući žitaricama, koje rastu zahvaljujući kiši. Kiša pada zahvaljujući izvođenju yajñe [žrtvovanja], a yajña nastaje iz propisanih dužnosti.

STIH 15:
Dužnosti su propisane u Vedama, koje potječu od same Svevišnje Božanske Osobe. Stoga je sveprožimajuća Transcendencija vječno nazočna u žrtvovanjima.

STIH 16:
Dragi Moj Arjuna, onaj tko u ljudskom životu ne slijedi ciklus žrtvovanja tako propisan u Vedama, sigurno vodi život pun grijeha. Živeći samo radi zadovoljavanja osjetila, živi uzalud.

STIH 17:
No onaj tko nalazi zadovoljstvo u jastvu, tko je svoj ljudski život posvetio samospoznaji i tko uživa samo u jastvu, potpuno prožet zadovoljstvom, nema dužnosti.

STIH 18:
Samospoznati čovjek ne obavlja svoje propisane dužnosti kako bi ostvario kakvu svrhu niti ih iz nekog razloga zanemaruje. Nema potrebu za ovisnošću o bilo kojem drugom živom biću.

STIH 19:
Stoga trebaš djelovati iz dužnosti, bez vezanosti za plodove djelatnosti, jer se djelovanjem bez vezanosti dostiže Svevišnji.

STIH 20:
Kraljevi poput Janake dostigli su savršenstvo samim obavljanjem propisanih dužnosti. Stoga, samo da bi poučio ljude, izvrši svoju dužnost.

STIH 21:
Sve što velik čovjek čini obični ljudi slijede. Kakav god da primjer postavi svojim uzoritim djelovanjem, čitav ga svijet slijedi.

STIH 22:
O Pṛthin sine, u sva tri planetarna sustava ne postoji dužnost propisana za Me. Ništa Mi ne treba, niti Mi išta nedostaje – a ipak obavljam propisane dužnosti.

STIH 23:
Kad bih jednom propustio brižljivo izvršiti propisane dužnosti, svi bi ljudi sigurno slijedili Moj put, o Pārtha.

STIH 24:
Kad ne bih obavljao propisane dužnosti, svi bi ovi svjetovi propali. Bio bih uzrok stvaranja nepoželjna stanovništva i tako bih uništio mir svih živih bića.

STIH 25:
Kao što neuki ljudi obavljaju svoje dužnosti s vezanošću za rezultate, učeni ljudi mogu djelovati na sličan način, ali bez vezanosti, da bi ljude vodili pravim putem.

STIH 26:
Da ne bi uznemirila umove neukih ljudi vezanih za plodonosne rezultate propisanih dužnosti, učena ih osoba ne bi trebala poticati da prestanu raditi. Umjesto toga, radeći u duhu predanosti, treba ih poticati na vršenje svih vrsta djelatnosti [kako bi postupno razvili svjesnost Kṛṣṇe].

STIH 27:
Zbunjena utjecajem lažnoga ega, duhovna duša misli da vrši djelatnosti, koje ustvari vrše tri guṇe materijalne prirode.

STIH 28:
O Arjuna snažnih ruku, onaj tko posjeduje znanje o Apsolutnoj Istini nije obuzet osjetilima i zadovoljavanjem osjetila, znajući dobro razliku između djelovanja s predanošću i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata.

STIH 29:
Zbunjeni guṇama materijalne prirode, neuki se ljudi potpuno zaokupljaju materijalnim djelatnostima i postaju vezani. Iako zbog nedostatka znanja obavljaju niže dužnosti, mudri ih ne bi trebali uznemiravati.

STIH 30:
Stoga, o Arjuna, posvećujući sve svoje djelatnosti Meni, s potpunim znanjem o Meni, bez želje za dobitkom, bez svojatanja prava vlasništva, oslobođen malodušnosti, bori se.

STIH 31:
Oni koji izvršavaju svoje dužnosti u skladu s Mojim naredbama i vjerno slijede ovo učenje bez zavisti oslobađaju se ropstva uzrokovana plodonosnim djelovanjem.

STIH 32:
Ali oni koji ne slijede ovo naučavanje, iz zavisti ga zanemarujući, bivaju lišeni sveg znanja, prevareni i osujećeni u nastojanju da dostignu savršenstvo.

STIH 33:
Čak i učeni ljudi djeluju u skladu sa svojom prirodom, jer svatko slijedi prirodu koju je stekao pod utjecajem triju guṇa. Što se može postići sputavanjem?

STIH 34:
Postoje načela za reguliranje vezanosti i odbojnosti osjetila prema predmetima osjetila. Osoba ne bi trebala podleći takvoj vezanosti i odbojnosti, jer one su kameni spoticanja na putu samospoznaje.

STIH 35:
Mnogo je bolje nesavršeno obavljati svoje propisane dužnosti nego savršeno obavljati tuđe dužnosti. Uništenje prilikom izvršavanja vlastite dužnosti bolje je od obavljanja tuđih dužnosti, jer je opasno slijediti tuđi put.

STIH 36:
Arjuna reče: O potomče Vṛṣṇija, što nagoni čovjeka da čini grešna djela čak i protiv svoje volje, kao da je na to prisiljen?

STIH 37:
Svevišnja Božanska Osoba reče: To je samo požuda, Arjuna, koja nastaje zbog dodira s materijalnom guṇom strasti i kasnije se preobražava u srdžbu. Ona je sveproždirući grešni neprijatelj ovoga svijeta.

STIH 38:
Kao što je vatra prekrivena dimom, ogledalo prašinom, a zametak maternicom, tako je živo biće u različitoj mjeri prekriveno požudom.

STIH 39:
Tako čistu svjesnost mudroga živog bića prekriva njegov vječni neprijatelj u obliku požude, koja se nikada ne može zadovoljiti i koja bukti kao vatra.

STIH 40:
Osjetila, um i inteligencija sjedišta su požude. Kroz njih požuda prekriva pravo znanje živoga bića i zbunjuje ga.

STIH 41:
Stoga, o Arjuna, najbolji od Bharata, na samom početku reguliranjem osjetila obuzdaj taj veliki simbol grijeha [požudu] i ubij tog uništavatelja znanja i samospoznaje.

STIH 42:
Aktivna su osjetila viša od materije, um je viši od osjetila, inteligencija je viša od uma, a duša je viša od inteligencije.

STIH 43:
O Arjuna snažnih ruku, znajući da je transcendentalna prema materijalnim osjetilima, umu i inteligenciji, osoba treba razboritom duhovnom inteligencijom [svjesnošću Kṛṣṇe] obuzdati um i tako duhovnom snagom savladati toga nezasitnog neprijatelja poznatog kao požuda.